Team building u kompaniji “Božić i sinovi”

Uprkos tome što je protekla godina bila najteža od početka rada Reciklažnog centra „Božić i sinovi“, kompanija završava godinu sa pozitivnim saldom i povećanim tretiranim količinama.

Da nije bilo krize i nedostatka novca, rezultati bi bili bar 70% bolji. Ipak, imajući na umu sve okolnosti moramo biti zadovoljni i sa rastom od dvadesetak odsto – svaki rast je uspeh! A tome su najviše doprineli radnici u proizvodnji, zbog čega nije izoztala nagrada najzaslužnijima među njima.

Nagradu, kao najbolji radnici u proizvodnji, u iznosu jednog ličnog dohotka, dobili su: Jovan Čiser, Ivan Gojić, Aleksandar Veselinović, Igor Gajić i Milorad Petrov. Za najbolji tandem u menadžmentu kompanije proglašene su Biljana Živković i Olga Jovanov.

Glavno iznenađenje bila je slavljenička torta povodom 59. rođendana našeg direktora, Egića Nikole.
Ipak, torta nije bila samo rođendanski poklon, već i znak pažnje i poštovanja zbog njegovog neumornog zalaganja za popravljanje sistema, kako u firmi tako i na nivou države.
Direktoru smo poželeli redovne isplate od države, a on je obećao rast u tretmanu od najmanje 70 odsto. Nagoveštena je velika investicija u novi pogon za reciklažu frizidera i IT opreme, što daje obećava uspešnu realizaciju pomenutih planova.

Očekujte mnoštvo novosti u godini koja je pred nama.

Miteco Forum pokrenuo brojna pitanja o otpadu

IV Međunarodni Miteco Forum pod nazivom „Budućnost vas pita“ održan je juče u hotelu Crowne Plaza u prisustvu više od 200 posetilaca i uz podršku Sekreterijata za zaštitu životne sredine grada Beograda. Forumu su prisustvovali predstavnici državne uprave, lokalnih samouprava, industrije, stručne javnosti i medija, koji su kroz dva panela i mnoštvo konstruktivnih debata nastojali da zajednički dođu do novih rešenja u sferi zaštite životne sredine i industrije otpada.

IV Međunarodni Miteco Forum zvanično je otvorio Miodrag Mitrović, predsednik kompanije Miteco Kneževac, koji je istakao da ne krije zadovoljstvo što je Forum postao dobra tradicija i platforma edukativnog delovanja. „Miteco Forum je mesto gde se na panelima iznose nova iskustva i prakse iz oblasti zaštite životne sredine. Ovogodišnji Forum nosi naziv „Budućnost Vas pita“ iz razloga što mi kao pojedinci treba da učimo na greškama iz prošlosti, a u isto vreme, svesno moramo da razmišljamo o tome kakvu budućnost ostavljamo pokoljenjima koje dolaze“ – istakao je gospodin Mitrović.

Irena Vojáčková-Sollorano, stalni koordinator UN u Srbiji, zahvalila se organizatorima na pozivu posebno se osvrnuvši na ovogodišnji naziv foruma „Budućnost Vas pita“ koji dobro oslikava da je to pitanje koje se tiče svih nas, ali i naših pokolenja. Tom prilikom posebno je istakla da je pitanje saradnje javnog i privatnog sektora nešto na čemu treba posebno raditi kako bi se kreirala održiva rešenja.

Sandra Nedeljković iz Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu osvrnula se na nedavne poplave koje su zadesile Srbiju i istakla da se broj vanrednih situacija stalno povećava i da ih je u poslednjih par godina bilo više od 3.000. Istakla je da je posebno važno unaprediti proces prevencije i obnove, kao i da je Ministarstvo pokrenulo i zajednički projekat za ranu obnovu sa PBILD-om u cilju izgradnje kapaciteta za sprečavanje poplava, ali i sanaciju postojećih šteta.

Nakon oficijelnog otvaranja Foruma, usledila su dva panela: klimatske promene i upravljanje otpadom i industrijalizacija. Tokom prvog panela bilo je govora o ekstremnim posledicama klimatskih promena koje se manifestuju i na sistem upravljanja otpadom. Iskustvo Srbije posle majskih poplava pokazalo je nedovoljnu spremnost za upravljanje potencijalnim rizicima. Tom prilikom istaknute su i procene da zagrevanje od 2 stepena u odnosu na period pre industrijalizacije može da nanese gubitke i do 2% od svetskih godišnjih prihoda. Istaknuto je da je i Energetska politika EU 20/20/20 dopunjana novim planom „Energetski i klimatskim ciljevi do 2030“ – smanjenje emisije CO2 za 40% i udeo od 27% energije iz obnovljivih izvora.

IV Međunarodni Miteco Forum potvrdio je potrebu za regionalnom saradnjom u rešavanju ekoloških problema, i u fokus je stavio brojne globalne izazove društva. Učesnici su u okviru edukacije, debata i razmenom novih informacija uspeli da dođu do novih, održivih ideja koje bi mogle doprineti boljoj, lepšoj i zdravijoj budućnosti za pokoljenja koja dolaze.

Izvor: ekologija.rs

Nemci: Ili sredite otpade, ili…

Beograd — Predsednik nemačkog holdinga Šolc Oliver Šolc ocenio je da je vreme da se zatvori oko 3.000 nelegalnih otpada u Srbiji, jer bi to omogućilo brže pristupanje EU.

Na sastanku sa predstavnicima ambasade Nemačke, a u okviru predstojeće posete delegacije Nemačke, preporučeno je i osnivanje posebnog ministarstva za oblast zaštite životne sredine, ili barem utvrdjivanje veće odgovornosti za rad u toj oblasti unutar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, ali i zatvaranje ilegalnih otpada i kompanija koje nelegalno posluju u oblasti upravljanja otpadom.

Centar za reciklažu iz Beograda je u vlasništvu holdinga Šolc.

“Mi smo uložili 20 miliona evra od 2001. godine da unapredimo standarde u oblasti zaštite životne sredine u našim postrojenjima u Srbiji, ali trenutno nemamo pravnu izvesnost za poslovanje, a imamo i nelojalnu konkurenciju na tržištu”, kazao je Šolc, saopštila je njegova kompanija.

On je to kazao pred sednicu Poslovnog saveta Srbije i Nemačke, u okviru predstojeće posete delegacije Nemačke i razgovora s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem i resornim ministrima.

Kako je istaknuto, stručnjaci Šolc grupe sumnjaju da će Srbija imati bilo kakvu mogućnost da postane član EU, ako se standardi u oblasti zaštite životne sredine hitno ne unaprede.

U saopštenju se navodi da se situacija na tržištu, ali i u oblasti propisa u oblasti zaštite životne sredine, pogoršala pošto je oblast ekologije 2012. godine integrisana u Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Propadanje lokalnog tržišta metalnog otpada kombinovano sa pripajanjem oblasti ekologije Ministarstvu poljoprivrede podstaklo je ulazak na tržište nelegalne konkurencije.  Kako se naglašava u saopštenju, trenutno u Srbiji postoji oko 3.000 malih, nelegalnih lokacija na kojima se odlaže otpadni metal, a pored toga postoji i više od 2.000 nelegalnih smetlišta za otpad.

Predstavnik nemačke kompanije ocenio je da ta mesta predstavljaju veliku opasnost po životnu sredinu, na nebezbedan način preradjuju metalni otpad, ne plaćaju porez i nepoštuju regulative u oblasti radnog zakonodavstva, bezbednosti i ekologije.

Istovremeno, kako se dodaje, u velikim lukama, poput onih na Dunavu, obavlja se izvoz materijala za reciklažu, a kompanije koje trguju otpadnim metalom posluju nelegalno.  Veliki deo trgovine otpadnim metalom u Srbiji se obavlja gotovinom, u sivoj zoni, uz značajno izbegavanje plaćanja poreza.

U toku razgovora s predstavnicima ambasade Nemačke, preporučene su različite mere koje bi u Srbiji mogle da budu podržane od EU, kao što su nametanje primene preporuka u oblasti standarda upravljanja otpadom, posebno nove EU okvirne direktive o otpadu.

Kompromis oko poslovne zone na ulazu u Omoljicu

Posle polemike između urbanista i firme „Božić i sinovi“ o urbanisitčkom planu Omoljice, Komisija za planove je pristala da na ulazu u ovo selo, gde se nalazi Reciklažni centar “Božić i sinovi”, ne bude zabranjen rad sa opasnim otpadom. Ovo je praktično bio kompromis dve strane, jer će konačnu reč dati plan detaljne regulacije.

Pogledajte prilog TV Pančevo sa sastanka održanog u sredu 5. novembra 2014. godine.

Izvor: TV Pančevo

Jesenji bilten Udruženja „Hrabri čistač“

U novom biltenu Udruženja Hrabri čistač za septembar i oktobar saznajte novosti iz ovog udruženja industrije otpada Srbije.

Teme novog broja su:

– Održani odbori za tretman, reciklažu i deponije otpada udruženja IOS HRABRI ČISTAČ

-Generalna skupština FEAD-a

– Dijalog privrede, države i struke „ Imate reč-Budite deo rešenja “

– 11.Međunarodni sajam zaštite životne sreine ECOFAIR 2014

– 7.Sednica Upravnog odbora udruženja “HRABRI ČISTAČ”

 

NEWSLETTER BR.3

Otvorena izložba ekoloških fotografija

Evropski omladinski centar otvorio je izložbu fotografija “Beograd kroz zeleni objektiv” u Centru za promociju nauke, u okviru koje su predstavljene fotografije zagadjenih beogradskih područja, ali i primeri ekološki uredjenih područja, saopštio je danas Sekretarijat za zaštitu životne sredine Beograda.

Izložba, koja je otvorena uz podršku sekretarijata za zaštitu životne sredine, obuhvata 28 fotografija stiglih na foto konkurs, koji je trajao od 22. septembra do 15. oktobra, sa ciljem edukacije omladine i promovisanja odgovornog odnosa prema životnoj sredini.

Pobednik konkursa, na osnovu mišljenja stručnog žirija, jeste Goran Uzelac, koji je kao primer zagadjenog područja prikazao pogled na Beograd iz Kaludjerice s porukom da se zapitamo gde živimo i šta udišemo.

Pobednik konkursa je za pozitivan primer očuvanja životne sredine uzeo ugao ulica Cvijićeve i Zdravka Čelara, uz zanimljivu improvizaciju reči Duška Radovića: “Zašto se ulične korpe za otpatke ne podignu na visinu koševa za košarku? Bila bi to provokacija kojoj niko od naše košarkaške nacije ne bi odoleo. Koševi bi bili puni, a grad čist.”
Pomoćnica sekretara za zaštitu životne sredine Nataša DJokić podsetila je da Sekretarijat za zaštitu životne sredine već sedam godina organizuje javne konkurse za finansiranje projekata nevladinih organizacija, a jedan od takvih je i “Beograd kroz zeleni objektiv”.

“Dobro je i pohvalno da veliki broj mladi ljudi želi da se angažuje i da doprinos u očuvanju životne sredine”, kazala je ona i dodala da će najveći broj zahteva koje će Srbija imati u postupku pridruživanja Evropskoj uniji biti iz oblasti životne sredine, a Beograd će, kao jedinica lokalne samouprave, u kontekstu stvaranja uslova da se ti zahtevi realizuju na terenu imati najviše posla.

“Beograd kroz zeleni objektiv” jedan je od 32 projekata koji su finansijska sredstva za realizaciju dobila u okviru konkursa “Beogradu s ljubavlju”, koji je organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine.

Ukupni fond tog konkursa za projekte iz oblasti zaštite životne sredine iznosio je 13 miliona dinara.

Izvor: BETA